Parodontitis
Autor: Mirha Tepić Muftić
Datum: 21.07.2025.
Vrijeme čitanja: 3,5 minute
Šta je parodontitis?
Parodontitis je bolest desni koja može dovesti do gubitka zuba ako se ne liječi na vrijeme. Iako se često razvija polako, simptomi postaju ozbiljniji kako bolest napreduje, a može uzrokovati trajno oštećenje desni i kostiju koje podupiru zube. Međutim, uz pravovremeno liječenje i pravilnu oralnu higijenu, moguće je spriječiti njegov razvoj ili zaustaviti napredovanje bolesti. Ako primijetite simptome poput krvarenja desni, lošeg daha ili pomicanja zuba, obratite se stomatologu na vrijeme. U ovom blogu ćemo objasniti šta je parodontitis, kako nastaje, koji su njegovi simptomi, te kako ga spriječiti i liječiti.
Parodontitis je infekcija koja zahvata tkiva koja podupiru zube, uključujući desni, ligamenta i kost. Ova bolest nastaje kada se gingivitis (blaga upala desni) ne liječi na vrijeme i razvije u ozbiljniji oblik. Kada bakterije iz plaka prodiru u dublje slojeve desni, izazivaju upalu koja može dovesti do oštećenja kosti i tkiva koja drže zube na svom mjestu.
Ako se parodontitis ne liječi, može rezultirati pomicanjem zuba, stvaranjem džepova između desni i zuba, pa čak i njihovim gubitkom.
Uzroci parodontitisa
Glavni uzrok parodontitisa je nakupljanje plaka na zubima. Plak je ljepljiva filmska naslaga koja se sastoji od bakterija i ostataka hrane. Ako se plak ne uklanja redovnim pranjem zuba i upotrebom konca, može se pretvoriti u kamenac (tvrdi plak) koji ne može biti uklonjen običnim pranjem zuba.
Osim loše oralne higijene, postoji nekoliko drugih faktora koji mogu povećati rizik od razvoja parodontitisa:
- Pušenje – Pušači imaju veći rizik od razvoja parodontitisa, jer dim cigareta smanjuje protok krvi u desnima, što ometa njihovu sposobnost da se oporave od infekcija.
- Genetika – Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju za razvoj bolesti desni, pa je kod njih rizik od parodontitisa veći.
- Hormonalne promjene – Trudnoća, menopauza i drugi hormonski poremećaji mogu povećati osjetljivost desni na infekcije.
- Bolesti i stanja – Dijabetes, srčane bolesti, stres i neki lijekovi mogu povećati rizik od razvoja parodontitisa.
- Nedostatak vitamina – Nedostatak vitamina, posebno vitamina C, može oslabiti desni i učiniti ih podložnijima infekcijama.
Simptomi parodontitisa
Simptomi parodontitisa mogu biti blagovi početnoj fazi bolesti, ali s vremenom postaju ozbiljniji. Neki od najčešćih simptoma uključuju:
- Upalne i krvave desni – Desni mogu biti crvene, otečene i mogu krvariti prilikom četkanja ili korištenja konca za zube;
- Loš dah (halitoza) – Stalan loš miris iz usta može biti znak infekcije;
- Povlačenje desni – Desni se mogu povući i ostaviti zube duže nego inače, što može izazvati estetske i funkcionalne probleme;
- Bol ili osjetljivost pri žvakanju ili dodiru s vrućim i hladnim namirnicama;
- Raspadanje zuba ili promjena položaja zuba – Zubi mogu postati pomaknuti ili klimavi zbog gubitka kosti i tkiva;
- Otečeni limfni čvorovi – Limfni čvorovi ispod vilice mogu postati otečeni kao odgovor na infekciju
Dijagnoza parodontitisa
Da bi se dijagnosticirao parodontitis, stomatolog će izvršiti detaljan pregled usne šupljine i desni. Uobičajeni dijagnostički postupci uključuju
- Mjerene dubine džepova između zuba i desni – Stomatolog koristi specijalni instrument da mjeri dubinu tih džepova. Džepovi dublji od 3 mm obično označavaju početak parodontitisa;
- Rentgenske slike – Rentgenski snimci mogu pokazati gubitak kosti oko zuba, što je znak napredovale bolesti desni;
- Testiranje na bakterije – Ponekad se može uzeti uzorak plaka ili sline kako bi se identificirale specifične bakterije koje uzrokuju bolest.
Kako se liječi parodontitis?
Liječenje parodontitisa zavisi o ozbiljnosti bolesti. U ranim fazama, može biti dovoljno čišćenje i poboljšanje oralne higijene, dok u težim slučajevima može biti potrebno hirurško liječenje.
- Profesionalno čišćenje – U početnoj fazi, stomatolog će obaviti dubinsko čišćenje (skaling) kako bi uklonio plak i kamenac sa zuba i ispod desni. Čišćenje može također uključivati planiranje korijena, što je postupak uklanjanja bakterija i oštećenih tkiva sa korijena zuba
- Antibiotici – U nekim slučajevima, mogu se propisati antibiotici kako bi se kontrolirala infekcija. Antibiotici mogu biti u obliku tableta ili lokalnih gelova koji se primjenjuju direktno na zahvaćena područja.
- Hirurško liječenje – U težim slučajevima, kada postoji ozbiljan gubitak kosti ili tkiva, može biti potrebna operacija. Hirurški zahvati uključuju podižene desni (flap surgery) kako bi se očistile dublje infekcije, te regenerativne procedure za obnavljanje izgubljene kosti.
Kako se dijagnosticira dentalni apsces?
Dijagnoza dentalnog apscesa obično počinje stomatološkim pregledom i analizom simptoma. Da bi se potvrdila dijagnoza i odredio opseg infekcije, stomatolog može koristiti:
- Rentgenske snimke kako bi utvrdio tačno mjesto infekcije i procijenio da li se proširila na okolne kosti;
- Testove vitalnosti pulpe, koji pokazuju koliko je zub živ i funkcionalan
- Fizički pregled da bi se otkrili znakovi oticanja, crvenila ili upale u ustima
Kako spriječiti parodontitis?
Najbolji način prevencije parodontitisa je održavanje dobrih oralnih higijenskih navika i redovite stomatološke preglede. Evo nekoliko ključnih savjeta za prevenciju:
- Redovno pranje zuba – Perite zube najmanje dva puta dnevno sa pastom koja sadrži fluorid;
- Korištenje konca za zube – Konac je učinkovit način da uklonite plak i čestice hrane između zuba;
- Posjete stomatologu – Redovni stomatološki pregledi (barem dva puta godišnje) mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju i liječenju problema s desnima;
- Prestanite pušiti – Ako pušite, prestanak pušenja može značajno smanjiti rizik od razvoja parodontitisa;
- Zdrava prehrana – Uravnotežena prehrana bogata vitaminima i mineralima može pomoći u održavanju zdravih desni.
Autor: Mirha Tepić Muftić
Datum: 21.07.2025. godine
Vrijeme čitanja: 3,5 minute
Više sa našeg bloga
Datum: 13.07.2025. godine
Datum: 19.07.2025. godine
Datum: 20.07.2025. godine